Đelato, italijanski ne-sladoled

Kreativa će svakog mjeseca imati rubriku u kojoj će predstavljati zemlju iz kulinarskog ugla. Svaka zemlja ima neko jelo koje je odraz njene kulture, koje je specifično baš za tu zemlju. Prvo ćemo vas uvesti u istoriju tog jela i na kraju dati recept kako možete sami da ga napravite.

Ovaj put, možda zbog perioda u kojem pišemo, smo izabrali đelato (gelato). Ovaj talijaski sladoled je rada poslastica širom svijeta i razlikuje se od običnog sladoleda.

Korijeni ove poslastice vode nas u daleku Mesopotamiju kada su imućni koristili led sa planina da ohlade svoja pića. Arapi razvijaju šerbe koje će postati osnova za sorbe i sa nihovim dolaskom na Siciliju postaje jako popularan. Današnja verzija gelata počinje u renesansnoj Italiji, Firenci, pod pokroviteljstvom poznate porodice Mediči. Sa udajom Katarine Mediči za francuskog kralja Henrija Drugog ova poslastica stiže u Francusku. U Parizu 1689 talijan sa Sicilije (Francesco Procopio Cutò) otvara svoj kafe/poslastičarnicu (Café Le Procope) i čini da gelato postaje pristupačan svima. Odatle se širi po čitavom svijetu ali i dalje. Za mene bar, najbolji je i dalje onaj u Italiji. Možda zbog čitavog ugođaja. Za sve one koji bi voljeli da saznaju nešto više mogu posjetiti muzej gelata kod Bolonje ili na njihovom sajtu. https://www.gelatomuseum.com/en

Osnovna razlika izmedju đelata i sladoleda je u količini masti i gustine same smijese zbog manjeg prisustva vazduha i vode. Manja količina masti (đelato 4-8%, sladoled čak 14%), znači da se đelato servira nešto topliji i bolje topi u ustima što pojačava njegov ukus. Veća gustina đelata znači da je manje vazduha i vode dodato u procesu pravljenja. Zbog dodatka vode i vazduha, sladoled je manje aromatičan. Ova praksa je zabranjena u Italiji, te je zato njegov ukus više aromatican, slađi, te ne može dugo da traje. Kako da znate da kupujete pravi gelato? Prvo provjerite boju, da li je svijetla, izgleda prirodno i ako je voće korišteno da li je to njegova sezona. Način kako je pakovan nam isto puno govori. Pravi đelato je najčešće pakovan u okruglim kontejnerima. Ako su u metalnim posudama, obratite pažnju da li imaju “talase” na površini jer je to jedan od pokazatelja da im je dodat vazduh za razliku od onih koji imaju gornju ravnu površinu.

Recept za đelato od vanilije

Sastojci:
3 šolje mlijeka
5 jaja
3/4 šolje šećera
jedna mahuna vanile, ako nemate može i ekstrakt

U šerpi ugrijete mlijeko dok ne bude srednje toplo ali nikako da vri. Sklonite u stranu i u drugoj posudi umutite jaja i šećer dok ne postane kremasto i onda polako dodajte ugrijano mlijeko. Kada je sve dobro umućeno prespite smijesu u šerpu, dodajte mahunu vanile(dobro je da je prepolovite da može što više arome da izađe) i kuhate stalno mješajući dok se ne zgusne. Kada se dobije željena gustina onda posudu smaknite sa vatre i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturu. Potom izvadite mahunu vanile ili tek sada dodajte ekstrakt i procijedite smijesu. Ovim ćete dobiti kremasti đelato. Ako imate mašinu za pravljenje sladoleda, uspite smjesu i neka se polako hladi ( po uputstvu proizvođača samog aparata) i kada je gotovo prespite u posudu sa poklopcem, stavite u zamrzivač i neka tu ostane nekoliko sati. Ako nemate mašinu onda ćete morati sam proces sami uraditi i to tako što ćete usuti đelato u posudu i svakih 30-45 min vaditi iz zamrzivača i mješati smjesu mikserom ili ručno, ponoviti to do 6 puta, tako da podsjeća na gusti jogurt. Onda ostavite đelato u zamrzivaču nekoliko sati.

Kada želite da jedete đelato, nemojte zaboraviti da ga ostavite 10-15 min. na sobnoj temperaturi da malo omekša.

Ovo je osnovni recept ali vi možete napraviti razne varijacije.

Nadam se da vam se recept sviđa. Uživajte u orginalnom đelatu iz svog doma!

Vaša Kreativa