11. novembar, Dan origamija
Da li ste i vi sa drugarima, brodiće napravljene od starih novina, puštali niz obližnji potočić? Ili ste se možda takmičili čiji će avion, napravljen od papira iskinutog iz sveske sa linijama, preletjeti cijelu sobu? Čak i ako ste, kao i ja, pomoću žabice saznavali da li ćete svoju simpatiju vidjeti toga dana ili ne, vjerujem da tada, kao ni ja, niste znali da je ova drevna japanska umjetnost presavijanja papira poznata pod imenom origami.
Prvobitno, origami je bio poznat kao orikata (“presavijeni oblici”), a 1880. godine dobija ime origami. Ovo ime potiče od japanskih riječi ori („presavijanje“) i kami („papir“). Ono što je interesantno i unikatno za ovu umjetnost pravljenja skulptura i složenih oblika od papira je da se, prilikom pravljenja tradicionalnog origamija, papir ne reže, ne siječe, čak se ni ne obilježavaju mjesta na kojima se papir presavija.
Jedan od najpoznatijih origami oblika je orizuru (od riječi ori što znači „presavijen“ i tsuru što znači „kran“) “papirna dizalica”. Ovaj oblik predstavlja veličanstvenu pticu iz porodice roda, koja je kod nas poznata kao ždral. Za ovu japansku pticu sa crvenom krunom japanci vjeruju da donosi sreću. Ždralovi ostaju vjerni svom partneru do kraja života, te nije čudo što za japance predstavljaju dugovječnost i sretan život.
Ako imate želju za koju žarko želite da vam se ostvari, samo je potrebno je da napravite 1.000 papirnih ždralova u roku od jedne godine. Kaže se da ždral živi 1.000 godina, te vam, prema japanskoj tradiciji, sklapanje 1.000 papirnih ždralova daje priliku da se vaša posebna želja ostvari. Origami ždralovi (orizuru), složeni u grupu od 1.000, poznati su pod imenom senbazuru. Sen znači "hiljadu" na japanskom. Kako je izrada 1.000 papirnih ždralova veliki poduhvat, uobičajeno je da se ljudi udružuju u grupe kako bi ga napravili. Obzirom da ova aktivnost okuplja ljude, čin pravljenja senbazura se često koristi u dobrotvorne svrhe da bi se prikupila sredstva za borbu protiv opakih bolesti.
Budući da papir starenjem degradira, teško je tačno utvrditi kada se origami pojavljuje prvi put. Opšte je prihvaćeno da je papir izumljen oko 105. godine nove ere u Kini. Japanci su papir prvi put koristili tokom šestog vijeka i prvi su, iako su se i druge kulture bavile raznim oblicima presavijanja papira, otkrili načine upotrebe papira kao umjetničkog medija. U početku, origami je isključivo bio zabava elitnog sloja društva. Osim toga, bio je i dio raznih formalnih ceremonija, kao što su vjenčanja, gdje se flaša tradicionalnog japanskog pića zvanog sake, ukrašavala papirnatim leptirima.
Kako je papir vremenom postajao pristupačniji, tako su i obični ljudi počeli da se bave izradom origami figurica. Origami se takođe počeo koristiti i u obrazovne svrhe, jer proces presavijanja papira pomaže pri razumijevanju matematičkih principa.
U današnje vrijeme, mnogi ljudi žele naučiti kako praviti origami figurice. Iako tradicionalan origami ne dozvoljava nikakvo sječenje ili lijepljenje, današnji origami modeli uključuju sječenje ili lijepljenje kako bi se postigla veća stabilnost konačnog dizajna. Još jedan pokazatelj evolucije origamija je to što se figure više ne prave isključivo presavijanjem tradicionalnog, kvadratnog papira za origami. Današnji „zeleni“ trend uključuje izradu origamija od papira koji bi inače bio odbačen, poput starih novina i časopisa.
Znači li to da smo mi, još kao djeca, bili pristalice avangardnog zelenog pokreta?!