Svakoga ljeta sam ljetovala u Zaostrogu, u kući moje rodice. Imale smo svoju rutinu. Ujutro, na putu ka plaži, svraćale smo u slastičarnu na sladoled. Čim bi nas ugledao na vratima, konobar bi pripremao dvije zdjelice u koje je stavljao po dvije kugle sladoleda od čokolade i dvije od lješnika. Stizale smo na plažu, nalazile najravnije kamenje gdje bi stavile peškire i počele sa ‘cvarenjem’. Tako smo zvale naše dnevno sunčanje.

Bili su to dani kada nas još uvijek nije brinulo UV zračenje. Obje smo tamnopute i brzo smo dobijale boju. Kreme koje smo tada koristile bile su kreme koje su nam pomagale da bolje pocrnimo, a ne kreme koje su nas štitile od sunca. Danas, kada znamo da je jedna od posljedica UV zračenja nastanak različitih vrsta raka kože, od kojih je najopasniji melanom, izlaganju sunca pristupamo na drugačiji način.

Svima nam je poznato da osim pozitivnog efekta, sinteze vitamina D, UV zračenje ima i negativne posljedice. One koje nastaju neposredno nakon izlaganja suncu, kao što su opekotine različitog intenziteta ili abnormalne, patološke reakcije kože su manje opasne. Zbog ovih drugih, hroničnih sa dugotrajnim štetnim efektima, zaštita od ultraljubičastih zraka je postala neophodan dio dnevne rutine tokom ljetnih mjeseci, kada je UV zračenje najjačeg intenziteta. Da bi se što bolje zaštitili od ovih štetnih zraka potrebno je znati sta je UV zračenje i od čega zavisi.

UV indeks mjeri intenzitet UV zračenja koji izaziva opekotine na koži. UV indeks je dizajniran da bi nam pomogao u borbi protiv UV zračenja. Vrijednosti ultraljubičastog indeksa kreću se od nula do deset i više, a sve iznad šest smatra se visokim i opasnim za kožu.

Na intenzitet UV zračenja utiču sljedeći faktori:

Doba godine

UV zračenje je najjače u proljeće i ljeto, a najslabije tokom zime.

Geografska širina i dužina

UV zračenje je najjače na Ekvadoru a najslabije na polovima. Što je veća geografska dužina, vazduh je rjeđi te se i UV radijacija povećava.

Nadmorska visina

Što je veća nadmorska visina, UV zračenje je jače.

Doba dana

Kada je sunce najviše, između 12 i 13 časova, sunčeve zrake su najjače te je i UV radijacija na najvišem nivou.

Ozon

Ozon apsorbuje UV zračenje. Što je više ozona u atmosferi, to manje količine ovog zračenja stižu do zemljine površine.

Oblaci

Oblaci i magla apsorbuju i raspršuju UV zračenje. Dok gusti oblaci blokiraju veliki dio UV zraka, bijeli, paperjasti reflektuju zrake i tako povećavaju radijaciju koja dostiže zemlju.

Površina tla

Zavisno od toga šta pokriva površinu zemlje, UV zrake se različito reflektuju. Tako snijeg reflektuje 70%, pijesak 15% a voda 10% UV zraka.

Nakon što smo se upoznali sa ultraljubičastim zrakama, potrebno je da znamo i kako se adekvatno zaštiti od njihovog štetnog dejstva:

• izbjegavajte direktno izlaganje suncu kada je ono najjače

• ako se nađete na suncu izmedju 12 i 16 časova, zaštitite se odjećom

• odjeća treba da bude svijetla, lagana i od prirodnih materijala

• za otkrivene, nezaštićene dijelove kože koristite zaštitne kreme

• ne zaboravite namazati gornji dio stopala, vrat i ušne školjke

• sunčane naočare, kapa ili šešir trebali bi biti sastavni dio garderobe u ljetnim mjesecima

• koristite kreme sa što većim faktorom zaštite od sunca, takozvanim SPF faktorom

• kremu nanosite svakih 80 minuta

• ako je koža bila u kontaktu sa vodom, kremu nanesite čim izađete iz vode