Ako želimo da živimo dug i zdrav život, poželjno bi bilo da u svoju svakodnevnu ishranu uvrstimo i tzv. živu hranu. Jedan od najjednostavnijih načina da se to uradi je da jedemo klice. One su svježe, a prepune hranljivih sastojaka. Mogu pozitivno uticati na naš organizam tako što omogućavaju lakšu probavu, poboljšavaju nivo šećera u krvi i smanjuju rizik od srčanih bolesti. 

Kada sjemenje, žitarice ili pasulj počnu da niču, njihov sadržaj vitamina i minerala je veliki i oni obiluju enzimima i drugim zdravim biljnim hemikalijama koje mogu detoksifikovati, podmladiti i nahraniti naša tijela. Najbolje od svega je što kada jedete svježe klice, njihova vitalna sila je još uvijek netaknuta. Hranljive materije i fitohemikalije u klicama su veoma potentne, čineći klice biljaka sa poznatim zdravstvenim prednostima još efikasnijim u borbi protiv bolesti od zrelih biljaka. To je demonstrirano u studiji sprovedenoj na Univerzitetu Johns Hopkins 1997-me godine koja je identifikovala klice brokule kao izuzetno bogat izvor induktora enzima koji štite od hemijskih karcinogena.

Svi koji vode računa o svom zdravlju ponovo otkrivaju vrijednost lokalno uzgajane hrane, ali mogućnost raznolike ishrane tokom cijele godine može biti izazov. Odgovor su domaće klice. Bez obzira da li živite na selu ili u gradskoj višespratnici, svježe klice možete uzgajati u svom kuhinjskom ormariću. Uz osnovnu opremu za klijanje, sjeme, vodu i vazduh, možete sami da uzgajate svoju svježu, organsku, lokalnu hranu u bilo koje doba godine. Ovako ćete sigurno sačuvati i svoj budžet.

Način uzgajanja

Klice možete uzgajati u tegli, poslužavniku ili pomoću jednog od pribora za klijanje dostupnih u prodavnicama prirodne hrane, gde ćete naći i izbor izvrsnih knjiga na tu temu.

Jedan od najjednostavnijih i najpopularnijih kontejnera za uzgoj klica je staklena tegla širokog otvora. Ova tegla je najbolja jer centralni dio poklopca se može izvaditi i zamijeniti sa plastičnom mrežicom ili tkaninom. Mreža omogućava vazduhu da cirkuliše.

Izmjerite odgovarajuću količinu sjemena, prođite kroz sjemenke da biste pronašli kamenje ili oštećene jedinke, a zatim ispirajte hladnom vodom dok se sve nečistoće ne isperu. Iscijedite dobro i ostavite u novoj vodi 8 do 10 sati. Iscijedite ovu vodu i ponovo isperite. Uvjerite se da je sva voda za ispiranje iscurila kako bi ste sprječili rizik od rasta bakterija. Stavite teglu u mračan prostor, idealno u kuhinjski ormar.

Tokom sljedećih nekoliko dana isperite i iscijedite klice najmanje nekoliko puta dnevno. Ako uzgajate lucerku ili druge zelene klice, uklonite teglu iz ormara i stavite na prirodno ili vještačko svjetlo posljednjeg dana ili dva nicanja kako biste omogućili razvoj sadržaja hlorofila u klicama. Gotove klice ohladite u frižideru kako bi bile svježe i sprječile rast bakterija salmonele i ešerihije.

Preporuke za klijanje

• Osigurajte dobru cirkulaciju vazduha pomoću tegla sa širokim grlom i mrežicama

• Iscijedite dobro nakon svakog ispiranja kako bi ste obeshrabrili rast bakterija.

• Čuvajte rastuće klice na sobnoj temperaturi i izbjegavajte prekomjernu hladnoću ili toplotu i daleko od direktnih sunčevih zraka.

• Oprez: obavezno dobro perite klice kako bi ste izbjegli kontaminaciju.

Ako se odlučite za kupovinu klica onda je dobro znati nekoliko stvari da bi se smanjio rizik od kontaminacije:

• Kupujte samo svježe klice koje su pravilno držane u frižiderima.

• Provjerite njihov izgled. Izbjegavajte kupovinu ili konzumiranje klica jakog mirisa ili sumljivog izgleda.

• Klice držite u frižideru na temperaturama nižim od 8°C.

• Uvijek dobro operite ruke prije rukovanja sirovim klicama.

Klice se mogu jesti na razne načine i lako se dodaju u razna jela. Na primjer, možete ih jesti sirove u sendviču ili kao dio salate. Klice je takođe lako dodati toplim obrocima poput jela od pirinča, pomfrita, omleta, supa ili svježe pripremljenih pljeskavica. Druga zanimljiva upotreba klica uključuje mješanje u smoothie i smjesu za palačinke ili mljevenje kao namaz na hljeb, krekere ili povrće.