Zadnje dvije godine su bile pune stresa i mnogi od nas mogu vidjeti uticaj tog stresa kada se pogledamo u ogledalu. Zima i hladni dani nikako ne pomažu zdravlju kože, a naročito lica i ruku koji su stalno izloženi vanjskim faktorima. Odatle i potreba da baš sada govorimo o zdravlju kože, faktorima koji utiču na nju i šta činiti da održimo i popravimo izgled kože.

Koža kao najveći organ našeg tijela ima zadatak da nas sačuva od spoljašnjeg svijeta i njegovog negativnog uticaja, kao što je UV svjetlo. Osim toga koža učestvuje u proizvodnji neurotransmitera i hormona, uključujući kortizol, sintetizuje vitamin D i reguliše elektrolite i tjelesnu temperaturu.

Ona je ogledalo unutrašnjeg stanja organizma. Koža može biti suva, da stalno svrbi, crvenkasta, žućkasta, sa bubuljicama ili naborana zbog neadekvatne ishrane ili poremećaja funkcija u hormonalnom, probavnom i imunom sistemu. A ovi sistemi našeg tijela su pod velikim uticajem stresa.

Šta se dešava kada je integritet kože narušen stresom koji obično sa sobom povlači i poremećaj hormonalne ravnoteže? Oštećenje kože izazvano stresom može se manifestovati kao pogoršanje akni, promjene u teksturi kože, pojave ekcema ili izraženih bora. Sve to izgleda kao začarani ciklus iz kojeg nema spasa. 

Koža reaguje na emocionalni stres proizvodnjom hormona stresa kortizola, a višak kortizola može da poremeti zarastanje rana, pojača upalu i smanji proizvodnju kolagena, proteina koji gradi kožu. Emocionalni stres i loš san podstiču proinflamatorno stanje u tijelu, što narušava strukturu kolagena. Stres takođe može oštetiti propusnost kože i njenu antimikrobnu barijeru, otvarajući put koji vodi ka osjetljivosti kože i sekundarnim infekcijama od grebanja. Inflamatorni poremećaji kože kao što su akne, rozacea, psorijaza i atopijski dermatitis su povezani sa emocionalnim stresom, hormonalnim poremećajima i poremećajem u ishrani i resorbciji hranljivih materija.

Tiroidni i reproduktivni hormoni, kao estrogen, su od velikog značaja za zdravlje našeg organizma i imaju veliki uticaj na zdravlje kože ali su na žalost pod velikim negativnim uticajem stresa. Estrogen je hormon koji štiti kožu i povezan je sa povećanom debljinom i hidratacijom kože, pravilnom barijernom funkcijom i zarastanjem rana. Nedostatak estrogena otežava zarastanje rana i podstiče upalu. Ljudi sa oboljenjem štitne žlijezde (gdje štitna žlijezda nije u stanju da proizvodi dovoljnu količinu hormona) imaju veću stopu kseroze kože (suvoće), žutila, crvenila i psorijaze od onih sa normalnom funkcijom štitne žlijezde. Vitamin D se sintetiše u koži i zapravo funkcioniše kao hormon u tijelu. Nizak nivo vitamina D se obično primjećuje kod onih sa psorijazom, atopijskim dermatitisom i aknama.

Šta činiti?

Buđenje i odlazak u krevet treba biti u isto vrijeme svakog dana (bez obzira da li je vikend!) jer je to ključno za regulisanje hormona, koji su pod uticajem cirkadijalnog ritama. Ista stvar važi i za vrijeme obroka. Ako ih održavate što je moguće doslijednijim, vaši nivoi stresa i hormoni će biti u mnogo boljoj situaciji. Osim toga, fizička aktivnost je siguran faktor zdravijeg tijela i kože. Kada smo aktivni, pojačava se protok krvi i limfna drenaža, što pomaže u tonizaciji i detoksikaciji kože.

Dodatne stvari koje mogu pomoći zdravlju kože:

1. Akupunktura za podmlađivanje kože

2. Bioidentični hormoni koje vam doktor prepisuje

3. Fitoestrogeni iz biljaka i hrane (soja, lan i ječam)

4. Hijaluronska kiselina

5. Suplementacija kolagenom

Osim toga kroz ishranu možemo unositi dovoljne količine:

• omega-3 (riba, čija sjemenke i orah)

• vitamin D (žumanjce, riba, gljive)

• vitamin C (paprike, citrusi, brokule)

• vitamin E (ulje pšeničnih klica, sjeme suncokreta)

• vitamin A (zelje, slatki krompir, mrkva)

• cink (živina, mahunarke, orasi i sjemenke)

I naravno ne treba zaboraviti higijenu kože lica, koja podrazumjeva redovno pranje odgovarajućim sredstvima, nanošenje hidratantne kreme kao i kreme sa zaštitnim faktorom.

Zaštita zadravlja kože ne dolazi samo iz vana, tj. nanošenjem krema već je važnija ona koja dolazi iznutra, kroz hranu, hormone i smanjenje stresa. Koža je odraz stanja našeg organizma, te je bolje da obratimo pažnju šta nam organizam kaže.