Još jednim postom vas vodimo u Dansku, tačnije Kopenhagen. Ovaj put nije riječ o odmoru, modi ili hrani. Ovaj put pričamo o zaista fantastičnom projektu koji je uzeo gotovo deceniju da se uradi i koji danas stoji da služi zajednici, ljudima koji u njemu žive, za rekreaciju ali i da upozori na očuvanje prirode. Radi se o CopenHillu, postrojenju za tretman otpada.

Prvi početci ovog postorjenja počinju 2002-ge godine sa idejom danskog arhitekte Bjarke Ingels. On i članovi njegove firme su zamislili zgradu koja će biti dio urbanog prostora grada, a radit će na pretvaranju otpada u energiju koja će potom biti korištena od strane stanovnika ovog grada.  Nevjerovatan projekat koji bi sigurno postao primjer preradi otpada ali i arhitekture. Copenhill je napokon 2011-te godine našao svoje mjesto u industrijskom dijelu grada, Amager. Izgradnja ovog postrojenja je bila najveći ekološki prijekat Danske u to vrijeme, sa budžetom od 3,5 milijardi danskih kruna. Cilj projekta je bio da se zamijeni postojeće postrojenje i integrišu najnovije tehnologije u tretmanu otpada, a poštujući visoke ekološke standarde. Osim toga trebala je biti mjesto okupljanja ljudi i fizičke aktivnosti tokom cijele godine.

Projekat i zgrada su imali više imena da bi se na kraju zadržao naziv CopenHill. Osim toga, projekat je bio namjenjen da ima i prvi generator parnog prstena na svetu. Projekat, na žalost nije bio realizovan, a zamisao je bila da sa sagorijevanjem svake tone otpada, fabrika ispušta prsten od vodene pare i time upozorava stanovništo na globalno zagrijavanje.

Zgrada je pokrivena blokovima aluminijuma koji sakrivaju najčistiju elektranu za otpad u svijetu. Ona je primjer kako arhitektura ima jak uticaj na socijalni život grada. Sam Bjarke Ingels kaže da fabrike imaju ozbiljan problem sa imidžom. “Fabrike ne moraju da imaju samo lijepu “kožu” već mogu i da imaju dodatnu funkcionalnost, kao i ljepotu. Ne mora biti jedno ili drugo - može obadvoje!” Fasada zgrade ima mjesto za penjanje, po krovu se može skijati, šetati, uživati u pogledu na grad ili popiti piće u restoranu. Pravi primjer da su održivi gradovi ne samo bolji za životnu sredinu, već i ugodniji za život njihovih stanovnika.

Sam arhitekta kaže: „Za mene je CopenHill savršen primer svjetske moći arhitekture. Da imamo moć da oblikujemo budućnost u kojoj želimo da živimo. Moj sin nikada neće znati da je bilo vrijeme kada niste mogli da skijate na krovu elektrane - ili se penjati po njegovoj fasadi. On će to uzeti zdravo za gotovo - pa tako i cijela njegova generacija. Elektrane sa čistom energijom i skijaškim površinama postaće osnova njihove mašte - osnova koja će im dati mogućnost da maštaju o novim i još neobičnijim idejama za svoju budućnost. Stojeći na vrhuncu ove planine koju je čovjek stvorio, a sa kojom smo proveli posljednju deceniju, budi u meni radoznalost i uzbuđenje kada vidim koje ideje ovaj projekat može da probudi u glavama budućih generacija.”

I zaista, za buduće generacije arhitekata i dizajnera ovaj projekat će biti primjer kako je moguće spojiti funkcionalnost sa ljepotom i pozitivnim dejstvom na zajednicu u kojoj postoji. Ova profesija će sve više imati uticaj i prilagođavati se klimatskoj krizi, kao i odnosu između zgrade i uticaja koji one imaju na životnu sredinu. CopenHill simbolizuje želju da pobudi ideje u budućim generacijama i vrati radost u gradove. Kopenhagen ima cilj da do 2025-te godine postane karbon neutralni grad.

Iskreno se nadamo da će ovaj projekat inspirisati druge gradove da kombinuju održivost sa rekreacijom. To je nešto što želimo vidjeti širom svijeta!