U zadnjih nekoliko decenija sve više smo svjesni potrebe zaštite životne sredine i smanjenja ljudskog destruktivnog uticaja na planetu Zemlju. U skladu sa tim sve češće se susrećemo sa terminom karbon neutralnost. I dok se većina zemalja obavezala da će u nekom trenutku biti neutralne po pitanju karbona, jedna mala planinska zemlja je već stigla do tog cilja i čak postala  karbon negativna. Riječ je o Butanu.

Naziv „Butan“ po jednima potiče od sanskrit riječi „Bhu Uttan“, što znači „visoka“ ili „Bhots-ant“, što znači „južno od Tibeta“. Butan se nalazi visoko u planinama Himalaja i južno od Tibeta. Ali Butanci svoju zemlju nazivaju „Druk Iul“, što znači „Zemlja zmaja groma“. Zemlja je osnovana u 17-om vijeku, a proces njene modernizacije je pokrenut sredinom 20-tok vijeka uz pomoć Indije. Butan je po uređenju ustavna monarhija i parlamentarna demokratija.

Ova planinska zemlja je i dalje slabo razvijena i što se tiče trgovine, u velikoj mjeri se oslanja na svog susjeda i dugogodišnjeg saveznika, Indiju. Butan se sada smatra zemljom sa niže-srednjim prihodima. Siromaštvo je značajno smanjeno tokom desetogodišnjeg perioda između 2007. i 2017. godine.

Zemlja se sve više razvija ali svoj stepen razvoja i rasta, bruto domaće produktivnosti, ne mjeri kao ostale zemlje već u “Bruto Nacionalnoj Sreći”. Po ovom principu, vlada Butana nastoji da poboljša blagostanje svojih građana ne samo sa ekonomske perspektive, već i sa ekološkog i socio-kulturnog stanovišta. Iz perspektive Butanaca, ekonomski rast je važan, ali ne bi trebalo da ide na štetu životne sredine ili kulture zemlje. Ujedinnje Nacije su, pod uticajem Butana, 2011- te godine usvojile rezoluciju koja poziva na održivi razvoj koji promoviše sreću i blagostanje stanovništva. 

Danas Butan čini sve što može da zaštiti svoju netaknutu prirodu. Primjer je zakon po kojem minimum 60% zemlje mora biti pokriveno šumom, danas je to na nekih 72%. Narod Butana je pozitivno reagovao na ovu politiku tako što je stanovništvo počelo sa zasađivanjem novih stabala. U stvari, razlog zašto je Butan uspio da postane karbon negativan je zahvaljujući šumama koje neutrališu više karbona nego što ga zemlja proizvede. Butan proizvede oko 1,1 milion tona CO2 svake godine.

Ostale mjere uključuju korištenje hidroelektrana. Butan je u stanju da proizvede značajnu količinu hidroelektrične energije zbog prisustva brzih rijeka u zemlji. Butanska vlada je preduzela mjere da poveća hidroelektrični kapacitet zemlje i na taj način smanji potrebu za sagorevanjem fosilnih goriva. Država takođe subvencionira kupovinu električnih vozila, elektični javni prevoz i besplatnu elektičnu energiju za ruralno stanovništvo, tako da ne koriste drva kao gorivo.

Pored toga, više od polovine zemlje je deklarisano kao nacionalni parkovi, rezervati prirode i rezervati za divlje životinje, a svi su povezani mrežom bioloških koridora. Vlada takođe pomaže ljudima koji žive u blizini ekološki osjetljivih oblasti u tome kako da žive u skladu sa životnom sredinom, čime se sprečavaju štetni postupci kao što su krivolov, rudarstvo i lov.

Iskreno se nadam da će sve više zemalja krenuti ovim putem, naročito zemlje našeg regiona. Balkan je bio i još uvijek jeste jedno od svjetksih ekoloških regija sa velikim diverzitetom biljaka i životinja, te bi trebali svi raditi na tome da ga sačuvamo za buduće generacije.