Gotovo da ne možemo zamisliti danas jelo ili napitak u kojem nema avokado. Toliko je rasprostranjena njegova upotreba ali i slike avokada po Inrenetu da je ovaj plod jedan od najpopularnih jela na Instagramu.

Avokado spada u istu porodicu iz koje dolazi cimet i lovorov list (Laurus genus). Oni vole toplu, vlažnu klimu, baš kakva se nalazi u Centralnoj  Americi i smatra se da je nastao prije 10 miliona godina. U to doba zemljom su se šetali veliki biljojedi tzv. mega biljojedi koji su bili mnogo veći nego današnji najveći biljojed, slon. Najpoznatija vrsta je bio toksodon. Zahtijevali su jako puno hranjivih materija da bi preživjeli, a trava i lišće su izvori hrane sa malo kalorija i masti. Životinje  više cijene hranu koja ima dosta masnoća. Tako na scenu dolazi…..avokado.

Mega biljojedi nisu gulili avokado, kao što to mi radimo, već su ga čitavog gutali zahvaljujući širokom grlu i crijevima kroz koje je mogla proći tvrda košpica avokada. Tako su ove životinje preko svog izmeta koji je bio odličan izvor hrane za mladu biljku avokada omogućili da se avokado raširi po čitavoj teritoriji današnjeg Meksika.

Kada su mega biljojedi nestali, avokado je ostao kao duh prošlosti u nezavidnoj situaciji jer sada nije imao biljojede koji su mu širili plod po novim teritorijama jer novi bijojedi koji su preživjeli su bili mnogo manji i sa uskim grlom i crijevima kroz koje sjeme avokada nije moglo proći. I pored toga, avokado uspijeva da preživi i to zahvaljujući činjenici da im stabla mogu živjeti i do 400 godina. Živjeći tako dugo i zahvaljući svojoj adaptaciji, avokado je uspio da preživi sve dok na istorijsku scenu nije došla nova vrsta koja ga danas razmnožava sa istom ako ne i većom sposobnošću, a to je ljudska vrsta.

Prvi ljudi Mezoamerike su brzo uvidjeli značaj avokada u ishrani, tako da su Olmeci kao i Maje počele sa uzgojem avokada da bi došli do ploda visokog ukusa i veličine jestivog dijela. Tako smo došli do današnjeg izgleda avokada. U kulturi Maja, avokado je imao tako značajno mjesto da je i njihov 14 mjesec u kalendaru nazvan po avokadu. 

Početkom devetnaestog vijeka dr. Henry Perrine sa Floride kolazi u Meksiko i uviđa mogućnost uzgoja avokada na Floridi i šalje sjemenje svom prijatelju na Indian key, ostrva južno od Floride, a dio tzv. Florida Keys. Sredinom tog vijeka izbija tzv. Florida rat između starosjedioca Indijanaca i USA, te avokado pada u zaborav jer ostrvo ostaje bez ljudi. Medjutim klima na ostrvu je odlična za rast avokada i on se lako prilagodjava i širi.

Sredinom devetnaestog vijeka avokado stiže i na Kaliforniju uz pomoć sudije R.B. Ord koji je našao vrstu avokada u Meksiku koja je otporna na hladnoću i ta vrsta dobija ime Fuarte što na španskom znaci “jak” i sve do 1940 ova vrsta je preovladavala u SAD. Danas je vrsta Hass ta koja “vlada” dok je Fuarte predstavljena sa samo 2%. Hass vrsta izbija na svijetlo dana sasvim slučajno zahvaljujući uzgajivaču sjemena avokada u Kaliforniji pod imenom Hass. Jedno od drveća koje je on uzgojio iz sjemena je odbacilo kalem Fuarte vrste i on je bio spreman da ga sasijeće kada su mu djeca rekla da je ova nova vrsta mnogo bolja ukusom od stare i tako danas imamo dominaciju Hass avokada. Kako je popularnost nove vrste avokada rasla, uzgajivač Hass je odlučio da prijavi patent za tu vrstu i 1935 je to bio prvi patent dat za drvo/biljku. Na žalost za gospodina Hass, nikada nije zaradio dovoljno para na ovom patentu i bio je primoran da radi za poštu Amerike da kraja života. 

Danas se za samo jedan dan, kada je u SAD poznati Super Bowl pojede 100 miliona paunda avokada što je odprilike 45000 tona.

Tako je praistorijski, mali avokado ušao u naše žvote i što bi rekli otišao u istoriju.

Ako želite saznati više potražite knjigu “Avocado Global History”, a napisao je" Jeff Miller. Knjiga je na engleskom, puna informacija, anegdota, slika kao i recepata. Zaista, interesantna knjiga za pricitati.